VAŽNOST JESENSKOG SUZBIJANJA LISNIH UŠIJU U ŽITARICAMA

Strne žitarice na našem području podložne su napadima različitih štetnika. Među najznačajnijima su lisne uši koje u jesenskim mjesecima prije odlaska na prezimljenje iz kukuruza sele u usjeve strnih žitarica. Pravovremena reakcija suzbijanja lisnih ušiju ključna je u prevenciji viroza i drugih bolesti koje lisne uši prenose, ali se posljedice uglavnom tek vide u proljeće te je viroze nemoguće kontrolirati.

Agrotehničke mjere suzbijanja lisnih ušiju postaju neophodne. Neki od prijedloga su kasnija žetva, plodored te izbjegavanje sijanja pšenice iza kukuruza. Ipak, za učinkovito suzbijanje lisnih ušiju neophodna je primjena sredstava iz skupine piretroida, u jesenskim, a onda ovisno o gustoći populacije i u proljetnim mjesecima.

CYTHRIN MAX (djelatna tvar: cipermetrin) učinkovito je sredstvo za suzbijanje raznih štetnika u žitaricama, uključujući i lisne uši. Sredstvo se primjenjuje u dozi od 50 do 100 ml/ha ovisno o intenzitetu napada (preporuka: pravovremeno suzbijanje s dozom 50 ml/ha). Radi se o visokokoncentriranom insekticidu, brzog trenutnog djelovanja koji se može miješati s fungicidima i folijarnim gnojivima.

Rasprostranjenost, biologija i štete lisnih ušiju:

Lisne uši iz porodice Aphidoidea broje preko 4500 opisanih vrsta globalno. Na našim strnim usjevima dominantne su 2 vrste; sremzina lisna uš (Rhopalosiphum padi L.) i zobena lisna uš (Sitobium avanae F. ). U umjerenim klimatskim uvjetima, kao što je naša, mogu se javiti tijekom cijele godine. Ovisno o klimatskim uvjetima, moguć je razvoj i do 25 generacija godišnje. Blaga zima, s temperaturama koje ne prelaze -4°C, omogućuje preživljavanje većeg broja lisnih ušiju. Uslijed povećanja populacije u proljeće, pravovremene mjere suzbijanja postaju ključne.

Kašnjenje s primjenom zaštitnih mjera rezultira širenjem viroza, vidljivim kroz smanjenje rasta i razvoja biljaka. Najučestaliji virus koji prenose spomenute vrste je žuta patuljavost ječma (BYDV). Biljke zaražene ovim virusom zaostaju u razvoju, listovi poprimaju zlatno žutu boju, dolazi do skraćivanja vegetacije žitarica, što rezultira padom prinosa i do 200kg/ha. Osim toga, proljetnom kulminacijom populacije lisnih ušiju koje se hrane sisanjem biljnih sokova često dolazi do kovrčanja lista, izobličenja vlati, stabljike i klasova. U konačnici, sve to dovodi do prijevremene zriobe zrna i smanjenja hektolitarske težine zrna, odnosno nižih prinosa.

 
U godini 2022./2023., proizvodnja žitarica suočila se s izazovima zbog intenzivnih proljetnih oborina i visokih temperatura, koje su potaknule rast gljivičnih oboljenja, smanjujući biljnu otpornost. Istovremeno, povećane populacije lisnih ušiju u jesen doprinijele su širenju viroza. Iako su mnogi proizvođači primijenili mjere zaštite protiv lisnih ušiju u proljeće, mjere u jesen su često bile zanemarene, što je rezultiralo jačim razvojem viroza.

Tablični prikaz preporučenih preparata s odgovarajućim dozama: