PEDOLOŠKA ANALIZA TLA – OSNOVA ZA PRAVILNU GNOJIDBU

Tlo, kao temeljni agroekološki faktor, igra ključnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Prinosi usjeva ovise o njegovoj plodnosti te dostupnosti makro i mikro hranjiva, a kvaliteta tla mora biti analizirana kako bismo razumjeli njegovo kemijsko, fizikalno i biološko stanje. Radi se o vrlo važnom resursu s ograničenim kapacitetom obnove, barem u ljudskom vremenskom okviru. Promicanje održivog gospodarenja tlima postaje presudno za dugoročnu sigurnost hrane, očuvanje okoliša te poljoprivrednu produktivnost i isplativost proizvodnje. Analiza tla postaje obvezna, sukladno zakonima, za posjednike površina u poljoprivredi.

Analiza tla obuhvaća slijedeće radnje: uzimanje uzoraka tla, analizu ili procjenu mehaničkog sastava tla, agrokemijsku analizu tla, tumačenje rezultata analize tla i preporuka gnojidbe.

Preporuka je uzorkovati tlo za analizu nakon žetve ili berbe pa do pripreme tla za novi usjev. Potrebno je tlo uzorkovati pri optimalnoj vlažnosti tla, tada će biti smanjeno rasipanje ili lijepljenje tla za alat za uzorkovanje. Prije početka uzorkovanja bitno je procijeniti reljefnu ujednačenost i veličinu parcele – o tome će ovisiti broj uzoraka. Neujednačene, nehomogene parcele karakterizira zastupljenost nagiba, strmina, depresija i/ili uzvišenja. Ako je površina nehomogena, potrebno ju je podijeliti na homogene jedinice, kako bi se iz svake takve jedinice uzeo po jedan prosječni uzorak tla. Jedan prosječni uzorak tla bi trebao predstavljati površinu homogenog zemljišta od oko 3 ha do maksimalno 10 ha. Prosječan uzorak tla treba težiti od 0,5 do 1 kg i treba biti sastavljen od što većeg broja dobro izmiješanih pojedinačnih uzoraka. Preporuka je da pojedinačnih uzoraka bude do 25. Uzorci se uzimaju s različitih dijelova površine po definiranoj shemi (slika 1.). Za slučaj da je prosječni uzorak prevelik ravnomjernom podjelom (na četvrtine) ga je potrebno smanjiti kako bismo dobili odgovarajuću masu koja se šalje na analizu. Po tom se uzorak stavlja u čvrstu i čistu vrećicu s odgovarajućom oznakom te se takav dostavlja u ovlašteni analitički laboratorij.

Pojedinačni uzorci tla za vrtlarske/oranične površine se uzimaju iz slojeva 30 cm dubine.

Pojedinačni uzorci tla za vinograde i voćnjake uzimaju se iz slojeva dvije dubine, i to u pravilu iz 0-30 cm i 30-60 cm.

Kisela tla (pH tla manji od 6,5) sve više ograničavaju poljoprivrednu proizvodnju u RH, od ukupnog poljoprivrednog zemljišta kisela tla zauzimaju 32 %. Učinak gnojidbe kod kiselih tala je smanjen zbog kemijske fiksacije fosfora, nedostatka kalcija i magnezija te potencijalne fitotoksičnosti željeza, aluminija i mangana. Zakiseljavanje ili acidifikacija tla, dugotrajan je proces, ali pretjerana i neplanska gnojidba mineralnim gnojivima (posebice dušičnim), klimatske promjene i kisele kiše svakako su glavni katalizatori tog procesa, stoga je optimizirana, precizna gnojidba izuzetno važna.

Pedološka analiza tla ima ključnu ulogu u optimizaciji gnojidbe u poljoprivredi. Pravilnom analizom tla smanjujemo nepotrebne troškove i višak nutrijenata koji bi se inače ispirali u podzemne vode, time pozitivno djelujemo i  na okoliš. Osim toga, redovita briga o tlu osigurava optimalne uvjete za rast biljaka i razvoj plodova. Gnojidba, temeljena na rezultatima analize, pruža preciznu prilagodbu hraniva, povećavajući prinos, čuvajući tlo i ekosustav. Održivo upravljanje tlima je ključ za ravnotežu između poljoprivredne produktivnosti, ekološke zaštite i sigurnosti hrane za sadašnje i buduće generacije.

Neprecizna gnojidba, bez prethodno obavljene analize može rezultirati ozbiljnim negativnim posljedicama (negativan utjecaj na biologiju tla i plodnost, a posljedično i pad prinosa). Istraživanja ukazuju da su naša tla visoko opskrbljena fosforom (na oko 20% površina), dok je visoka opskrbljenost kalijem prisutna na oko 10% površina. Na takvim površinama primjena smanjenih količina gnojiva donosi financijske koristi poljoprivrednicima, a istodobno smanjuje rizik od ispiranja gnojiva u okoliš. S druge strane, istraživanja ukazuju na trend povećane kiselosti tla i smanjenja razine humusa. Stoga postaje ključno posvetiti više pažnje gnojidbi dušikom i kalcizaciji tla kako bi se očuvala plodnost tla. Uvođenje prakse zelene gnojidbe također igra značajnu ulogu u poboljšanju strukture tla i očuvanju hranjivih elemenata.

Nakon provedene analize u ovlaštenim laboratorijima proizvođači će dobiti osnovne informacije o tlu (sadržaj osnovnih mineralnih komponenti – NPK, pH tla i sadržaj humusa u tlu, tekstura i dr.). Po dobivenim rezultatima potrebno je napraviti plan gnojidbe osnovnim gnojivima, ali i plan folijarnim gnojivima koja je moguće primijeniti u vegetaciji.

Primjenom specijalnih folijarnih gnojiva moguće je korigirati i nadopuniti osnovnu gnojidbu, a kroz biostimulativnu komponentu nekih folijarnih gnojiva povećavamo otpornost biljaka na biotske i abiotske stresne uvjete.