Kisela trulež – nova muka za vinogradare

 

Stručnjaci savjetodavne službe i Zavoda za zaštitu bilja vrlo su aktivni u praćenju pojave novih štetnih vrsta, koje se javljaju na ekonomski važnim kulturama, kakve su primjerice maslina, vinova loza i agrumi. Sa savjetnicom u Savjetodavnoj službi, Podružnici Splitsko-dalmatinske županije, Kaštel Sućurac, dipl.ing.agr. Silvijom Marušić i dr.sc. Mariom Bjelišem, stručnjakom u Hrvatskom centru za poljoprivredu hranu i selo, razgovarali smo o pojavi novih štetnika, octene mušice ploda i voćnog kusokrilca, koji su počeli raditi značajne štete u vinogradarstvu, ali i na različitim voćnim vrstama.

Tijekom 2016. godine na nekoliko lokaliteta na području grada Kaštela zabilježene su značajnije štete na grožđu sorte Crljenak uzrokovane napadom octene mušice ploda Drosophila suzukii Matsumura (Drosophilidae, Diptera) i voćnog kusokrilca Carpophilus hemipterus L. (Nitidulidae, Coleoptera). Napadnuti vinogradi imaju miris po octu a oko zaraženih grozdova prisutne su vinske mušice, rekla nam je savjetnica dipl.ing.agr. Silvija Marušić.

Prema procjenama savjetnice, u pojedinim vinogradima radilo se o štetama od Drosophile suzukii, u početku oko 30% a pred berbu od minimalno 50%, te je upitna kvaliteta grožđa koje je pobrano i otišlo na preradu. Pojedini vinogradari obavili su tretiranje bakrenim sredstvom radi smanjenja širenja kisele truleži,  preporučeno im je uklanjanje i uništavanje van vinograda svih zaraženih grozdova, te tretiranje insekticidom na osnovi spinosada – LASER.   

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) štetnik je azijskog podrijetla. Nedavno je introducirana u Europu i jedan je od najvažnijih invazivnih štetnika na voću i grožđu. Istovremeno je unesena i u Sjevernu Ameriku i tamo ima slične posljedice. U Hrvatskoj smo ju registrirali prvi put krajem 2010. Vrlo je vjerojatno da je ona već puno prije bila prisutna u Hrvatskoj, no nije joj se pridavala pažnja, primarno zbog toga što se mislilo da je to vinska mušica (D. melanogaster) ili voćno vinska mušica D. simulans). Svojom aktivnošću ovi štetnici otvaraju put za različite bakterije, kvasce, gljivice uzrokujući neupotrebljivost, kiselost i trulež plodova. Bobice mijenjaju boju od tamnoljubičaste prema svijetlo ljubičastoj zatim smeđoj boji. Sadržaj bobica gubi čvrstoću, postaje mliječno vodenast s mnoštvom ličinki. U pokožici ispražnjenih bobica nalaze se ostaci fekalija sa ili bez ličinki.

U Hrvatskoj su zabilježene štete u brojnim vinogorjima, a octena mušica ploda prvo se javlja na voćnim kulturama (breskva, trešnja, višnja), nakon čega prelazi na sorte grožđa tanke pokožice, rekao nam je dr.sc. Mario Bjeliš.

Važno je naglasiti da vinogradari smatraju kako će zbog oštre zime, ove godine izostati značajna pojava ovih i drugih štetnika, ali moramo ih upozoriti, da se octena mušica ploda javlja na sjeveru Hrvatske svake godine, bez obzira na jake zime.

Zaštita od grožđanih moljaca, insekticidima kratke karence, zasigurno će smanjiti štete i od ovih novih štetnika.

U Hrvatskoj ne postoje registrirani insekticidi za suzbijanje ovih novih štetnika Drosophila suzukii te Carpophilus hemipterus, ali na njih djeluju neki od insekticida koji se primjenjuju za suzbijanje grožđanih moljaca. Prema svjetskim registracijama ovi se štetnici uspješno suzbijaju insekticidima na osnovi spinosada (LASER), koji je dozvoljen u ekološkoj proizvodnji, klorantraniliprola (CORAGEN) i cipermetrina (CYTHRIN MAX).

AGROCHEM MAKS u svom programu ima ove insekticide registrirane u vinovoj lozi, a na lokacijama gdje su ovi insekticidi korišteni protiv grožđanih moljaca, smanjene su štete od octene mušice ploda i ostalih štetnika.

Igor Gomezelj, dipl. ing. agr., MBA
AGROCHEM-MAKS d.o.o.